Usluge

Službeni izvadak iz zemljišne knjige ( z.k. izvadak, gruntovni izvadak) izdaje zemljišnoknjižni odjel ( gruntovnica/zemljišnik) općinskog suda koji vodi zemljišnu knjigu za katastarsku općinu u kojoj se nalazi zemljišnoknjižna čestica za koju se traži izvadak. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica/parcela. Ukoliko ne znate broj čestice, podatak je moguće dobiti pretraživanjem abecednog imenika vlasnika u zemljišnoknjižnom odjelu ili u nadležnom katastarskom uredu koji ima podatke o posjednicima čestica kao i položaju čestica na katastarskim mapama. Ukoliko se nekretnina nalazi u katastarskoj općini za koju postoje različiti zemljišnoknjižni i katastarski podaci o broju čestice, a vi raspolažete samo katastarskim brojem, tada je potrebno u katastarskom uredu zatražiti identifikaciju čestice.

Postupak za razvod braka se pokreće tužbom ili predlogom za sporazumni razvod braka. Tužba se podnosi osnovnom sudu prema prebivalištu tj. boravištu tuženog (opšta mjesna nadležnost). Pored ovako određenog suda, nadležan je i sud na čijem području su bračni drugovi imali poslednje zajedničko prebivalište i sud.

Uz prijedlog, odnosno tužbu dostavljaju se i dokazi u prilogu: izvodi iz matične knjige venčanih, rođenih za djecu, dokazi o vlasništvu, o primanjima i slično.

Ostavinski postupak je izvanparnični postupak koji se pokreće povodom smrti fizičke osobe. Provodi ga sud , a obuhvaća niz radnji tijela koje provodi postupak i stranaka u postupku, s ciljem utvrđivanja nasljednopravnih učinka, odnosno utvrđivanja:ostaviteljevih nasljednika,sastav ostavine,prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima, zapisovnicima (legatima) i drugim osobama. Ostavinski postupak po pravilu pokreće nadležni sud po službenoj dužnosti, nakon sto sazna za činjenicu smrti (nadležno matično odeljenje mu dostavlja smrtovnicu).
Međutim,moguće je da zainteresovana stranka (nasljednik, povjerilac, legatar, izvršilac zavještanja ili neko drugo lice), dostavi sudu dokaze o smrti ostavioca i na taj način,praktično predloži sudu pokretanje ostavinskog postupka.
Pod nadležnim sudom podrazumeva se sud u kome je ostavilac imao mjesto prebivališta i/ili nepokretnu imovinu.
Ukoliko sud utvrdi da u sastavu zaostavštine nema nepokretnosti, a nasljednici ne zatraže vođenje ostavinskog postupka, postupak se neće ni voditi.

Sistem javnih nabavki regulisan je Zakonom o javnim nabavkama BiH. Zakon definiše opšte principe sistema, propisuje postupke javnih nabavki te pravnu zaštitu u ovoj oblasti na cjelokupnoj teritoriji BiH i vrijedi za postupke javnih nabavki na svim nivoima vlasti u BiH. Osnovni cilj zakona je uspostava okvira za osiguranje funkcionisanja sistema javnih nabavki na pricipima pravične i aktivne konkurencije, transparentnosti, nediskriminacije i jednakog tretmana.

Tenderske procedure

Vrste postupaka javnih nabavki, uslovi primjene odgovarajućeg postupka, objava obavještenja, prijave, vođenja postupka, dodjele ugovora i obaveze nakon dodjele propisani su u Poglavlju II i III Zakona o javnim nabavkama.

Ugovori

Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga i radova dodjeljuju se putem jednog od sljedećih postupaka:

• otvoreni postupak;
• ograničeni postupak s pretkvalifikacijom;
• pregovarački postupak s objavljivanjem obavještenja o nabavci;
• pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci;
• konkurs za izradu idejnog rješenja

Obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora i poništenju postupka javne nabavke objavljuju se u službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki i na jedinstvenim obrascima koje je propisala Agenija.

Tenderska dokumentacija

Sadržaj i primjena tenderske dokumentacije i specifikacija za različite postupke javnih nabavki definisani su u Poglavlju II Zakona o javnim nabavkama BiH i Uputstvom o primjeni i korištenju modela STD za postupke javne nabavke (Službeni glasnik BiH, br.56/07).

Vremenski rokovi

Ugovorni organ utvrđuje mjesto, datum i sat za podnošenje zahtjeva za učešće u postupku, i/ili za podnošenje ponuda i zakašnjele ponude i/ili zahtjevi ne uzimaju se u razmatranje.

Prilikom utvrđivanja rokova u obzir se uzima kompleksnost konkretne predmetne nabavke i shodno tome, vrijeme potrebno za pripremu ponude. Međutim minimalni rokovi ne mogu biti kraći od rokova definiranih Zakonom o javnim nabavkama (član 21).